U Pregradi održan program „Zakaj se srdi sveti Mihalj?“ uoči 15. obljetnice osnutka Muzeja grada Pregrade

Predavanje o svetom Mihaelu

Iza zgrade Muzeja grada Pregrade i Gradske knjižnice Pregrada, na terasi Gradske kavane Srednje škole Pregrada je u ponedjeljak 7. rujna 2020. u večernjim satima održano predavanje pod nazivom „Zakaj se srdi sveti Mihalj?“. Predavanje je održano u sklopu Edukativnog programa Muzeja grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina, a uoči 15. obljetnice od osnutka muzeja. Naime, Gradsko vijeće grada Pregrade je prije 15 godina, točnije 8. rujna 2005. donijelo odluku o osnivanju muzeja.

Program je održan na otvorenome uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, a okupio je 30-ak zainteresiranih sudionika. Predavanje je bilo vezano uz završetak restauratorsko-konzervatorskih radova na kamenoj baroknoj skulpturi sv. Mihaela iz Sopota. Zaštitne radove na skulpturi financirali su Grad Pregrada i Krapinsko-zagorska županija. Izvorna skulptura planira se u suradnji sa stručnjacima s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i iz Konzervatorskog odjela u Krapini nakon povratka iz Zagreba trajno izložiti u Muzeju grada Pregrade, a replika skulpture postaviti na prvotnoj lokaciji u Sopotu.

O skultpuri sv. Mihaela govorila je red. prof. mr. art. Zvjezdana Jembrih, viša konzervatorica-restauratorica za polikromiranu drvenu skulpturu i predstojnica Katedre za restauriranje umjetnina na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. U svom predavanju pod nazivom „Novo lice staroga sveca“ predstavila je provedene konzervatorsko-restauratorske radove na skulpturi, komparativne primjere iz Hrvatske i drugih europskih zemalja te veliki angažman studenata Akademije, prijavljen za dodjelu Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Izvorna skulptura je nakon postupka zaštite od strane Konzervatorskog odjela u Krapini očišćena mehanički i kemijski te konsolidirana, a prema izvornoj skulpturi izrađen je kalup od silikonske gume te potom gipsana kopija. Nedostajući dijelovi rekonstruirani su prema komparativnim primjerima na način da su modelirani u glini, a zatim odliveni u gipsu i spojeni u cjelinu s gipsanom kopijom. Potom se pristupilo prenošenju referentnih točaka s gipsane kopije u kamen i klesanju replike u kamenu. Terenskim istraživanja zabilježena su kazivanja i otkrivene spoznaje o (pret)kršćanskom sakralnom krajoliku Vražje peči kraj Sopota, prvotnoj lokaciji skulpture. „Stari svetac, moćni zaštitnik protiv zla, duboko ukorijenjen u kršćansku liturgiju, kao i u pučka vjerovanja, time je dobio novo lice, ali ne samo izvanjsko. Skulpturi se vraća i dio duha koji se kroz nematerijalnu baštinu prenosi stoljećima. To je poruka koju će ova skulptura (pre)nositi svojom prisutnošću u izvornom kulturnom krajoliku pregradskoga kraja kroz buduća pokoljenja“, istaknula je profesorica Zvjezdana Jembrih.