ZA LIJEPU I USPJEŠNU PREGRADU

mr.sc. Vilmica Kapac

Grad Pregrada smješten je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, a graniči s općinama Hum na Sutli, Đurmanec, Petrovsko, Krapina, Desinić, Tuhelj i Krapinske Toplice. Ima površinu 67 km2, a prema posljednjem popisu stanovništva 2001. godine ima 7147 stanovnika koji žive u 2928 domaćinstava. Reljef Grada je izrazito visok u dijelu Grada kojim dominira Kunagora (521 n/m), odnosno brežuljkast i niskobrdovit u ostalom dijelu Grada. Između brežuljaka smjestile su se doline uz potoke Kosteljinu, Sopotnicu, Erpenjšicu i Vinski potok. Ovakav izgled reljefa odrazio se i na razvoj većih naselja, koja su smještena u dolinama, gdje prolaze i glavni prometni pravci koji povezuju područje Grada Prgrade sa susjednim općinama i dalje. Naselje Pregrada, koje je i gradsko sjedište, smjestilo se u podnožju Kunagore, gdje se  sijeku glavni prometni pravci. S obzirom na klimatske uvjete područje Grada prikladno je za razvoj turizma, osobito seoskog, vinogradarstva ( uz vinsku cestu u Plemenšćini poznato je vinorodno područje Gora i Vinagora), voćarstva, ratarstva, i uzgoj stoke.

Ime Pregrada prvi se put spominje 1334. godine u Statutima zagrebačkog Kaptola, koje je sastavio arhiđakon Ivan, a iste godine 9. kolovoza proglasio ih je biskup Ladislav Kobol. Da je župa starija od toga datuma govori nam činjenica da je Pregrada, ne bez razloga u popisu župa naglašena kao prva u arhiđakonatu Zagorje. Opis Pregradske župne crkve postoji u kanonskim vizitacijama iz 1639. godine. Pregradski je kraj pripadao kostelskom vlastelinstvu. Na sjevernim obroncima Kunagore još danas  se naziru ostaci srednjevjekovne utvrde Kostel. Pregrada je bila općinsko naselje u sklopu Varaždinske županije. Između dva svjetska rata bila je kotarsko područje. Poslije II. svjetskog rata zadržava status kotara pokrivajući područje općine Pregrada, Krapinske Toplice, Vinagora, Desinić i Hum na Sutli. Ukidanjem kotara 1955. godine zadržava status općine do 1962. godine, kada je pripojena krapinskoj općini i u tom periodu zadržala je poseban značaj (npr. imala je općinski sud), iz koje se  izdvojila 1978. godine. Do 1993. godine Općina Pregrada pokriva područje mjesnih zajednica Desinić, Hum na Sutli, Pregrada i Vinagora.Zakonom o područjima županija, gradova i općina, koji je donio Zastupnički dom Sabora RH u sijećnju 1997. godine Pregrada je dobila status grada kao jedinica lokalne samouprave.

U razdoblju između dva svjetska rata Pregrada je bila prema broju stanovnika najjače obrtničko središte u Hrvatskoj. U to vrijeme imala je i svjetski poznatu tvornicu ljekova Thierry. Bila je na nekoć važnom prometnom pravcu Zagreb-Beč. Pregrada je i danas jako obrtničko središte uz uspješno gospodarstvo: “KOSTEL-PROMET”, “NISKOGRADNJU”, „STAKLOREZ – BURIĆ“, “EMKU” modnu konfekciju, “OKI-ROTO”, “KUNATEKS”, i mnoga druga privatna poduzeća. Prostorne i prirodne pretpostavke omogućuju daljnji gospodarski razvoj Pregrade u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, posebice u turizmu. Pregrada ima prvu vinsku cestu u Hrvatskoj, planinarski dom na Kunagori, elitni turizam u dvorcu “Bežanec”, veličanstvene sakralne objekte. Na gospodarstvo se nadovezuje velika paleta raznovrsnih događaja i udruga. Od “Branja grojzdja” do Kostelske pištole. Kulturi i športu se u Pregradi pridaje velika pozornost što je dokazano osnivanjem i radom većeg broja športskih klubova i osnivanjem i radom Kulturno umjetničkog društva, Gradske knjižnice i muzeja. No najvažnije za razvoj Pregrade je obrazovanje i infrastruktura: ceste, vodoopskrba, telefonija, elektroobskrba, plinofikacija, vodozaštita, komunalno i prostorno uređenje, pa će se u tom smjeru morati planski rješavati uvjete za razvoj gospodarstva i zadovoljavajućeg standarda života pojedinaca.

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i uslužnih djelatnosti područja su na kojima će se temeljiti daljnji gospodarski i društveni razvoj Grada.

Odgoj i obrazovanje mladih, počevši od predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg školstva pa sve do visokog obrazovanja,  kao preduvjet razvoja i napretka jedne sredine stalna su briga Grada.

Cilj je učiniti Pregradu lijepom i uspješnom. Ljepotu joj daje priroda i uređenost, a uspješnost je mjerljiva standardom života. Svakoj kući dovesti pitku vodu i asfalt, a svakom građaninu Pregrade stvoriti uvjete za bolji život, osigurati mu radno mjesto i bolji standard.

Pregradu vidimo kao razvijeni srednjeuropski grad, kao obrazovni centar Krapinsko-zagorske županije za područje zdravstva, sa razvijenim malim i srednjim poduzetništvom, popunjenom gospodarskom zonom, zaposlenim  i zadovoljnim svim građanima.

 

GRADONAČELNICA

Mr.sc. VILMICA KAPAC