Odsjek 9-A gj Pregrada-Klanjec

Kunagora

S obzirom na brojne upite građana i građanki vezane za sječu drveća na Kunagori, Grad Pregrada uputio je dopis Hrvatskim šumama d.o.o. te njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

„Radi se o odsjeku 9-A gj Pregrada – Klanjec (važnost 2014-2023).

Parametri:

*površina 7,46 ha

*uređajni razred bukva iz panja

*starost 81g

*propisani etat 1306 m3  (glavni prihod)

*intenzitet 54,43%

*dosadašnja sječa 2016. g 558m3, pripremni sijek

*sadašnja sječa 646 m3 dijelom dovršni, dijelom naknadni

Odsjek se nalazi na samome vrhu Kunagore, tik uz „Gljivarsku kuću“ pa je kao takav isprepleten planinarskim stazama, a zbog čega ima i velik broj posjetitelja. S obzirom da veliki dio tih staza prolazi i našim odsjekom prilikom eksploatacije te staze nisu upotrebljive.

Nakon izvršenoga pripremnog sijeka 2016. godine došlo je do pojave grupimično dobrog naplođenja bukovim pomlatkom. Razvojem pomlatka stvorili su se uvjeti da se na nekim dijelovima izvrši naknadni, a na nekim dovršni sijek što smo ove godine i stavili u plan siječa.

U odsijeku je od uzgojnih radova izvršeno:

-2017 njega 2,50ha

-2018 njega 3,75ha

-2020 njega 3,10ha

Vidimo da jednodobno gospodarenje šumama neprestano izaziva sumnje kod dijela javnosti, pa ga želimo još jednom pokušati objasniti laičkim jezikom. Šumarska struka za svaku vrstu drveća propisuje tzv. ophodnju, a to je vremenski period gdje ta specifična vrsta doživi svoju zrelost, odnosno svoj vrhunac. Tada je šuma najjača, može dati najviše potomstva te je njezino skladištenje ugljika u prirodi na vrhuncu. Zato se često javnosti čini kako šumari sijeku samo zrelu šumu.

No, nije sve tako jednostavno. Šumari ne sijeku šumu da bi je uništili, već upravo suprotno, da bi joj dali novi život pomlađivanjem ili kako šumari vole reći – obnovom.

Obnova započinje tzv. pripremnim sijekom, gdje se s površine prvo uklone sve vrste koje svojim prisustvom umanjuju mogućnosti tla za prihvatom novog sjemena. Znači, prvo pripremimo tlo za pomlađivanje.

Nakon toga slijedi tzv. naplodni sijek koji se događa nakon godine dobrog uroda sjemena gdje mičemo sve one jedinke koje prave mladim biljkama zasjenu i priječe im dotok sunčeva svjetla, koje je izuzetno bitno za rast mladih biljaka. Dakle, poslije tla pripremamo gornji sloj gdje se nalaze krošnje. Ipak šumari ostavljaju najbolja i najveća stabla za tzv. dovršni sijek. Zašto?

Prvi razlog je ekološki. Naime prejako svjetlo može uništiti mlade biljke. Drugi razlog je biološki jer najjača stabla mogu još dodatno naploditi površinu. Treći razlog je gospodarski, jer će ta najkvalitetnija stabla još malo prirasti što će im svakako podići cijenu i vrijednost. Tek kada te mlade biljčice ojačaju dovoljno za samostalan život, uklanjaju se i posljednja stabla stare generacije te mlada generacija koja je izrasla iz sjemena materinskih stabala može krenuti u svoju ophodnju tj. rasti do gospodarske zrelosti.

E sada se pitate čemu sve to?

Iz vrlo jednostavnog razloga. Dovoljno se okrenuti po svome domu i prebrojati što sve imate od drveta u kući. Ormari, kreveti, parket, stol, stolice…ma i kuhače su od drveta, i dobro je da jesu, jer je drvo obnovljiv i razgradljiv materijal za razliku od silnih umjetnih materijala kojima smo zatrpali Zemlju. Drvo je u 21. stoljeću i dalje nezamjenjivi materijal koji naš dom čini mjestom kojeg prepoznajemo kao ugodan prostor življenja.

Nadalje, u cijelom sektoru na šumi baziranih industrija, dakle od gore opisanog procesa pa do ormara i parketa nalazi se 53 tisuće radnih mjesta u Hrvatskoj. Nimalo zanemarivo, je li tako? 53 tisuće ljudi imaju kruh na stolu i krov nad glavom upravo radi gore navedenog procesa. Vama s druge strane, omogućuje topli dom koji nam u doba koronavirusa pruža kakvu takvu utjehu.

Naravno tu je i pitanje jesmo li se spremni odreći toploga doma i zabraniti posao ljudima u šumarstvu i drvnoj industriji samo da prirodno pomlađivanje koje provodimo prestane i da šume pokušamo konzervirati u nekom trenutačnom stanju. No to bi bila velika pogreška…

Naime, možemo stvoriti prašume po cijeloj državi, ali tek bi tada ljudi bili ljuti na šumare jer ne rade svoj posao. Prašumama se ne može sigurno šetati i ugodno hodati, izvorišta su brojnih bolesti, izuzetno se sporo prirodno obnavljaju (pomlađuju), a u svjetlu klimatskih promjena, skladište znatno manje ugljika od gospodarene šume (onakve kakvu smo zapravo navikli vidjeti). Istog onog ugljika koji je za sva vremena uskladišten u vašem namještaju. Ukoliko ga ne spalite…

Radovi koji se odvijaju na, mnogima omiljenoj Kunagori, upravo su ovi o kojima smo prethodno govorili. Riječ je u prirodnoj obnovi šuma uz pomoć i asistenciju šumara. Bukova sastojina starosti 80 godina mnogim je generacijama prije današnje osiguravala hlad, sklonište, zaštitu, kisik i druge općekorisne funkcije šuma. Danas možemo reći da su ova stabla dala „sve od sebe“ da tlo naplode najkvalitetnijim sjemenom i pruže priliku stablima budućnosti da isto učine za generacije koje dolaze.

Hrvatske šume d.o.o.“

 

Grad Pregrada će se uvijek zalagati koliko je to u ovlastima koje ima kao jedinica lokalne samouprave za očuvanje Kunagore i na sastancima koji su održavani s predstavnicima Hrvatskih šuma redovito ukazujemo na važnost koju ima Kunagora za naš grad. U planu je i organizacija javne tribine, na kojoj bi vam predstavnici Hrvatskih šuma i drugi stručnjaci s područja šumarstva i zaštite okoliša mogli dodatno prezentirati planirane aktivnosti na Kunagori i odgovoriti na sva pitanja.