POSTUPANJE SA OSOBAMA KOJE PRELAZE GRANIČNE PRIJELAZE RH od dana 23.03.2020

Krizni stožer Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske donio je novu uputu za postupanje s osobama koje prelaze granične prijelaze Republike Hrvatske.

Krizni stožer

Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske

Zagreb, 23. ožujak 2020.

Postupanje s osobama koje prelaze granične prijelaze Republike Hrvatske – zdravstveni nadzor

Na temelju Odluke o privremenoj zabrani kretanja osoba preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske koju je 19. ožujka donio Stožer civilne zaštite, ovdje donosimo upute za postupanje s osobama kojima je Odlukom omogućen prijelaz granice, a vezano uz smanjenje rizika od unosa i širenja bolesti COVID-19.

Svi strani državljani koji dolaze iz posebno rizičnih područja (kategorija 1.)  biti će obaviješteni od strane granične policije da su po ulasku u Hrvatsku obvezni podvrgnuti se karanteni na razdoblje od 14  dana po napuštanju navedenog područja.

Slijedeće države/područja su definirane kao posebno rizična područja:

- Kineska provincija Hubei, uključujući grad Wuhan

- Italija

- Okrug Heinsberg u njemačkoj saveznoj državi North Rhine-Westphalia

- Južnokorejski grad Daegu i provincija Cheongdo

- Iran

- Slovenske pokrajine Bela Krajina i Dolenjska

Te su osobe dužne pod pratnjom otići u organiziranu karantenu, trošak koje će sami snositi.

Rješenje o obaveznoj karanteni donosi granični sanitarni inspektor. Osobe u karanteni bit će podvrgnute zdravstvenom nadzoru koji organizira osnivač karantene (županija ili grad).

Ako te osobe ulaze u Hrvatsku osobnim vozilom bit će prepraćene prometnom policijom do smještaja u kojem će boraviti tijekom trajanja karantene.

Ako se radi o organiziranom prijevozu autobusom, putnici će biti prepraćeni djelatnicima civilne zaštite do smještaja u kojem će boraviti tijekom trajanja karantene.

Ako ulaze u Hrvatsku zrakoplovom, bit će prepraćene policijom do smještaja u kojem će boraviti tijekom trajanja karantene.

 

Po isteku 14-dnevnog zdravstvenog nadzora (računajući od datuma napuštanja zahvaćenog područja), pravna osoba, osnivač karantene će na temelju podataka o provedenom zdravstvenom nadzoru poslati izvještaj o provedenom nadzoru i ishodu nadzora Državnom inspektoratu na email helpdesk-zarazne_bolesti@dirh.hr i HZJZ-u na epidemiologija@hzjz.hr i na email inspektora koji je izdao rješenje (e-mail je naveden u samom rješenju).

Ako osoba tijekom zdravstvenog nadzora razvije simptome respiratorne bolesti ili povišenu tjelesnu temperaturu, zdravstveni radnici zaduženi za zdravstveni nadzor osoba smještenih u karanteni će postupiti u skladu sa sumnjom na COVID-19 bolest uzrokovanu koronavirusom.

Dakle, organizirana karantena je obavezna za strance koji dolaze iz gore navedenih zemalja/područja kategorije 1. Dodatno, za niže navedene iznimke pod točkama od 1.1. do 1.8. organizirana karantena obavezna je za hrvatske građane koji dolaze i zemalja/područja kategorije 1 koji su prekogranični radnici (točka 1.5). Ostali Hrvati iz niže navednih iznimaka podliježu kućnoj karanteni/samoizolaciji, a organizirana karantena nije obavezna već je dostupna za Hrvate iz niže navednih kategorija koje nemaju mogućnost samoizolacije.

 

1.1. Hrvatski državljani koji rade i borave u drugim zemljama i vraćaju se u Hrvatsku i Hrvatski državljani koji rade i borave u inozemstvu a trenutno su u Hrvatskoj te članovi njihove obitelji koji nemaju hrvatsko državljanstvo

Hrvatski državljani i članovi njihove obitelji koji nemaju hrvatsko državljanstvo koji rade i borave u drugim zemljama i vraćaju se u Hrvatsku bit će podvrgnuti 14-dnevnom zdravstvenom nadzoru u kućnoj karanteni/samoizolaciji.

Granična policija će te osobe evidentirati radi omogućavanja prelaska granice i radi osiguravanja pridržavanja obveze kućne izolacije/karantene po povratku.

Osnovne upute o provođenju samoizolacije kod kuće uručit će im se pri prvom povratku u Hrvatsku. U uputama se nalazi i poveznica s detaljnijim informacijama o načinu sprečavanja širenja bolesti na stranicama HZJZ-a.

Ako takve osobe razviju simptome bolesti, ostaju u kućnoj izolaciji i javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta  određuje potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.

Hrvatskim državljanima i članovima njihove obitelji koji nemaju hrvatsko državljanstvo koji rade i borave u inozemstvu a trenutno su u Hrvatskoj i trebaju napustiti Hrvatsku radi odlaska na posao u inozemstvo omogućen je prelazak granice ako su zdravi. Ako na rad i boravak u inozemstvo putuju javnim prijevozom, a ušli su u Hrvatsku prije manje od 14 dana, dužni su nositi tijekom putovanja kiruršku masku i svesti na minimum kontakt s drugim putnicima.

Ako osoba pri ulasku u Hrvatsku osoba ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata, koji će postupiti u skladu s točkom 2.

 

1.2. Građani država članica Europske unije i članovi njihovih obitelji

Povratak u matične države omogućen je građanima država članica Europske unije i članovima njihovih obitelji.

Tijekom boravka u Hrvatskoj, svi građani država članica Europske unije i članovi njihovih obitelji koji su unazad 14 dana boravili u inozemstvu, dužni su biti u kućnoj karanteni/samoizolaciji do isteka 14 dana od dolaska u Hrvatsku.

Ako se vraćaju u matičnu državu javnim prijevozom, a ušli su u Hrvatsku prije manje od 14 dana, dužni su nositi tijekom putovanja kiruršku masku i svesti na minimum kontakt s drugim putnicima.

 

1.3. Državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj.

Povratak u matične države i u Republiku Hrvatsku omogućen je državljanima trećih zemalja i članovima njihovih obitelji.

Tijekom boravka u Hrvatskoj, svi državljani trećih zemalja i članovi njihovih obitelji koji su unazad 14 dana boravili u inozemstvu, dužni su biti u kućnoj karanteni/samoizolaciji do isteka 14 dana od dolaska u Hrvatsku.

Ako se vraćaju u matičnu državu javnim prijevozom, a ušli su u Hrvatsku prije manje od 14 dana, dužni su nositi tijekom putovanja kiruršku masku i svesti na minimum kontakt s drugim putnicima.

 

1.4. Zdravstveni djelatnici, zdravstveni istraživači i suradnici te stručnjaci za skrb o starijima te osobe koje zahtijevaju hitno medicinsko liječenje

Zdravstveni djelatnici, zdravstveni istraživači i suradnici te stručnjaci za skrb o starijima koji su hrvatski državljani i jednokratno putuju preko granice Republike Hrvatske, po povratku se podvrgavaju 14-dnevnoj kućnoj karanteni/samoizolaciji. Osobe te kategorije koje višekratno, u intervalima kraćim od 14 dana  putuju u inozemstvo mogu napustiti Hrvatsku radi posla višekratno, a tijekom boravka u Hrvatskoj moraju biti u kućnoj karanteni/samoizolaciji.

Ako napuštaju Hrvatsku radi posla javnim prijevozom, a ušli su u Hrvatsku prije manje od 14 dana, dužni su nositi tijekom putovanja kiruršku masku i svesti na minimum kontakt s drugim putnicima.

Ako takve osobe razviju simptome bolesti, ostaju u kućnoj izolaciji i javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta  određuje potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.

Zdravstveni djelatnici, zdravstveni istraživači i suradnici te stručnjaci za skrb o starijima koji su strani državljani i ulaze u Hrvatsku dužni su cijelo vrijeme poslovnog boravka u Hrvatskoj pridržavati se mjera sprečavanja infekcije tijekom obavljanja poslovnih procesa (korištenje osobne zaštitne opreme), a izvan radnog vremena biti u kućnoj karanteni/samoizolaciji do isteka 14 dana po ulasku u Hrvatsku.

Ako osoba pri ulasku u Hrvatsku osoba ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata, koji će postupiti u skladu s točkom 2.

Osobe koje zahtijevaju hitno medicinsko liječenje u inozemstvu nemaju ograničenje kretanja na izlasku iz Republike Hrvatske.

Osobe koje zahtijevaju hitno medicinsko liječenje, strani građani, moraju u zdravstvenoj ustanovi biti zbrinute u uvjetima stiktne kontaktne i respiratorne izolacije.

 

1.5. Prekogranični radnici

Hrvatski i strani državljani koji rade i borave u Republici Hrvatskoj i drugim susjednim zemljama tijekom boravka u Hrvatskoj moraju cijelo vrijeme biti u kućnoj karanteni/samoizolaciji. Na rad u inozemstvo i u povratku kući trebaju putovati vlastitim vozilom. Ako nemaju mogućnost putovati vlastitim vozilom te putuju javnim prijevozom, moraju koristiti kiruršku masku tijekom putovanja i svesti na minimum kontakt s drugim putnicima.

Prekogranični radnici su oni radnici koji svakodnevno prelaze državne granice preko istog graničnog prijelaza u svrhu odlaska i povratka sa posla.

Granična policija će te osobe evidentirati radi omogućavanja prelaska granice i radi osiguravanja pridržavanja obveze kućne izolacije/karantene.

Prekograničnim radnicima koji dolaze iz područja koje je određeno kao područje kategorije I (iznimno visoka raširenost zarazom bolesti uzrokovane virusom COVID - 19) odredit će se mjera karantene.

Osnovne upute o provođenju samoizolacije kod kuće uručit će im se pri prvom povratku u Hrvatsku. U uputama se nalazi i poveznica s detaljnijim informacijama o načinu sprečavanja širenja bolesti na stranicama HZJZ-a

Ako takve osobe razviju simptome bolesti, ostaju u kućnoj izolaciji i javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta  određuje potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.

Ako osoba pri ulasku u Hrvatsku osoba ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata, koji će postupiti u skladu s točkom 2.

 

1.6. Prijevoznici robe i drugo prometno osoblje

Vozači teretnih vozila, neovisno o državljanstvu, će odvoziti robu na  mjesta  isporuke i bez izlaska iz kabine od strane drugih radnika roba će biti istovarena, a potom vozači odlaze u karantenu koja će im biti osigurana u svim županijama u objektima gdje će prespavati.

Trgovačka društva /obrti  koji imaju mogućnost većeg kapaciteta za smještaj svojih vozača u karantenu/samoizolaciju, mogu zatražiti formiranje istih unutar svojih poslovnih prostora od županijskih stožera civilne zaštite.

Ako vozač teretnog vozila ode u samoizolaciju u privatnu lokaciju (kod kuće), mora se strogo pridržavati propisanih mjera i ne smije izlaziti iz samoizolacije (14 dana) te u navedenom razdoblju ne smije obavljati poslove prijevoza za svog poslodavca (uz obavezan status bolovanja).

Ako vozač  teretnog vozila ode u karantenu /samoizolaciju u organizaciji trgovačkih društva/obrta može biti pozvan i upućen na rad od strane svog poslodavca (ne otvara bolovanje).

Strojovođe u željezničkom prometu, i drugo nužno popratno vlakopratno osoblje u željezničkom prometu mogu prelaziti granicu sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom i BIH bez ograničenja.

Poslodavac je dužan osigurati svu zaštitnu opremu koji su dužni koristiti prilikom obavljanja poslovnog procesa (kirurške maske, jednokrane rukavice i dezinfekcijska sredstva za ruke).

Ako takve osobe razviju simptome bolesti, ostaju u kućnoj izolaciji i javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta  određuje potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.

Ako osoba pri ulasku u Hrvatsku osoba ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata, koji će postupiti u skladu s točkom 2.

O korisnicima oragniziranih karantena za vozače, organizatori karantena izvještavaju nnadležnim županijskim stožerima civilne zaštite.

 

1.7. Diplomati, policijski službenici u obvljanju svojih poslova, službe i timovi Civilne zaštite, osoblje međunarodnih organizacija i međunarodno vojno osoblje u obavljanju svojih funkcija

Diplomati, policijski službenici u obvljanju svojih poslova, službe i timovi Civilne zaštite, osoblje međunarodnih organizacija i međunarodno vojno osoblje nemaju ograničenja u izlasku iz Hrvatske u obavljanju svojih funkcija.

Po ulasku u Hrvatsku i tijekom boravka u Hrvatskoj, hrvatski građani iz ove kategorije moraju reducirati  kontakte s drugim osobama na nužni kontakt i pridržavati se uputa o smanjenju rizika od prijenosa bolesti (izbjegavati fizički kontakt, npr. rukovanje; pri kontaktu licem u lice održavati razmak od najmanje dva metra; često prati ili dezinficirati ruke; izbjegavati dodirivanje lica rukama i sl.).

Ako takve osobe razviju simptome bolesti javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta određuje potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.

Ako napuštaju Hrvatsku radi posla javnim prijevozom, a ušli su u Hrvatsku prije manje od 14 dana, dužni su nositi tijekom putovanja kiruršku masku i svesti na minimum kontakt s drugim putnicima.

Ako takve osobe razviju simptome bolesti, ostaju u kućnoj izolaciji i javljaju se telefonom liječniku obiteljske medicine koji na temelju razgovora o kliničkom stanju pacijenta  određuje potrebu testiranja. Izvan radnog vremena izabranog liječnika, osoba sa simptomima bolesti treba se javiti hitnoj medicinskoj službi.

Strani građani iz ove kategorije dužni su svesti kontakte s drugim osobama na nužni kontakt i pridržavati se uputa o smanjenju rizika od prijenosa bolesti (izbjegavati fizički kontakt, npr. rukovanje; pri kontaktu licem u lice održavati razmak od najmanje dva metra; često prati ili dezinficirati ruke; izbjegavati dodirivanje lica rukama i sl.).

Ako takve osobe razviju simptome bolesti ostaju u svom smještaju i javljaju se telefonom domačinu, tj. organizatoru njihova dolaska koji obavještava nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Izvan radnog vremena nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite, damačin strane službene osobe koja ima simptome bolesti poziva hitnu medicinsku službu.

Ako osoba pri ulasku u Hrvatsku osoba ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata, koji će postupiti u skladu s točkom 2.

 

U svim gore navedenim slučajevima, ako se u osobe koja je tijekom boravka u Hrvatskoj jave simptomi bolesti, a bolest se laboratorijski potvrdi, liječnik koji je  postavio sumnju na COVID-19 odmah telefonom prijavljuje oboljelog teritorijalno nadležnom epidemiologu koji će kontakte oboljelog staviti pod zdravstveni nadzor. Liječnik obiteljske medicine odmah telefonom obavještava teritorijalno nadležnog epidemiologa i ako je rezultat testiranja neodrediv ili pozitivan na pan-coronaviruse. Promptna prijava oboljelog od strane liječnika prema epidemiologu nužna je zbog brze identifikacije kontakata i stavljanja tih kontakata pod zdravstveni nadzor. Unutar 24 sata od potvrde bolesti, liječnik šalje nadležnom epidemiologu pisanu prijavu zarazne bolesti.

 

1.8. Putnici u tranzituosobe koje ulaze u Hrvatsku i isti dan izlaze iz Hrvatske

Granični policajac će upitati osobu ima li znakove bolesti (povišenu tjelesnu temperatura, kašalj, teškoće disanja). Ako osoba nema znakove bolesti, nije potrebno osobu stavljati pod zdravstveni nadzor.

Putnik će dati graničnoj policiji svoje kontakt podatke i podatke o predviđenom vemenu izlaska iz Hrvatske i graničnom prijelazu na kojem izlazi iz Hrvatske te će granična policija nakon što mu se odobri ulazak provjeirti jesu li takvi putnici napustili područje Republike Hrvatske.

Navedeno pravilo moguće je primjeniti samo ukoliko je izlazak iz Republike Hrvatske  u susjednu državu koja će mu omogućiti ulazak.

Ako osoba pri ulasku u državu osoba ima znakove bolesti, obavijestit će graničnog sanitarnog inspektora i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata, koji će postupiti u skladu s točkom 2.

 

2) Postupak s osobom koja je ušla u Hrvatsku zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom,  a kod koje tijekom  putovanja nije  uočeno da je bolesna, a na graničnom prijelazu se posumnja na bolest

uzrokovanu novim koronavirusom (vrijedi i za putnike u kopnenom prometu koji su razvili simptome tijekom putovanja)

  • Ako  granični   sanitarni   inspektor  na  graničnom   prijelazu i/ili sanitarni inspektor Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata  tijekom  razgovora odnosno anketiranja putnika   kojeg mu je  uputio  policijski  službenik,  utvrdi sumnju na bolest koja je uzrokovana novim koronavirusom prema Tablici 1.,  obavijestit  će  o  tome teritorijalno  nadležnog  epidemiologa (izvan radnog vremena, u pripravnosti 24/7) i izdati rješenje o upućivanju na liječenje. Epidemiolog  uz prethodnu  obavijest  i  u  konzultaciji  s infektologom najbliže bolnice (u Zagrebu Klinika  za infektivne  bolesti  "Dr. Fran  Mihaljevića“ ) obavještava,  pozivom na broj 194 ili 112,  o potrebi prijevoza  bolesnika vozilom  HMS u bolnicu. Medicinska prijavno-dojavna jedinica HMS po dobivenom zahtjevu od nadležnog epidemiologa za prijevoz bolesnika vozilom HMS, organizira prijevoz i o tome obavještava Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Nadležni epidemiolog o svemu obavještava epidemiologa HZJZ-a (izvan radnog vremena, u pripravnosti 24/7). Obvezu obavještavanja graničnog sanitarnog inspektora  i/ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata imaju  i zaposlenici   zračne  luke, carina i zaposlenici ostalih službi na graničnom prijelazu   ukoliko   imaju   saznanja  ili  primijete navedene  znakove moguće zarazne bolesti.
  • Granični sanitarni inspektor i/ili sanitarni inspektor Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata prikupi podatke o osobama koje su bile u kontaktu s bolesnikom  u  vrijeme kad je  imao znakove bolesti.
  • Svim osobama  koje su bile u  kontaktu s  bolesnikom  u  vrijeme kad je  imao znakove bolesti  granični  sanitarni  inspektor i/ili sanitarni inspektor Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata treba  izdati rješenje za podvrgavanje  zdravstvenom  nadzoru i uputiti  ih s tim  rješenjem  epidemiološkoj  službi  prema  mjestu  boravka, a koju  treba i sam obavijestiti  (kopijom  rješenja  i  telefonom).
  • Epidemiolog na temelju rješenja i procjene vrste izloženosti provodi zdravstveni nadzor kontakata u samoizolaciji/kućnoj karanteni.
  • Po završetku zdravstvenog nadzora, ako kontakti oboljelog putnika ostanu zdravi, epidemiolog šalje izvješće o provedbi zdravstvenog nadzora za one osobe kojima je izdato rješenje o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru Državnom inspektoratu na email helpdesk-zarazne_bolesti@dirh.hr i  na email inspektora koji je izdao rješenje (e-mail je naveden u samom rješenju) .
  • Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor će postupiti u skladu sa sumnjom na COVID-19, a njegove kontakte staviti pod zdravstveni nadzor u kućnoj karanteni/samoizolaciji. Ako se osoba protivi  zdravstvenom nadzoru, epidemiolog obavještava sanitarnog inspektora koji izdaje rješenje.
  • Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora dokaže da oboljeli putnik ne boluje od COVID-19, prekida se zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

3.) Postupak s osobom kod koje su  uočeni  znakovi  bolesti  tijekom  leta i zdravstveni nadzor nad kontaktima

  • Osoblje zrakoplova  će podijeliti  putnicima anketne listiće (Passenger locator cards) koje svi moraju ispuniti, osoblje zrakoplova ih pokupiti prije slijetanja zrakoplova i po slijetanju ih predati graničnom sanitarnom inspektoru  na graničnom  prijelazu.
  • Osoblje zrakoplova  će popuniti zdravstveni dio opće deklaracije za on-board registriranje zdravstvenih podataka (ICAO Annex 9, Appendix 1), te iste dostaviti zdravstvenim tijelima točke ulaska (Point of entry - POE).
  • Kapetan zrakoplova mora obavijestiti kontrolu leta  na odredištu da u zrakoplovu  ima bolesnika  sa simptomima zarazne bolesti  i dati koliko je moguće više informacija o kretanju bolesnika  unazad dva tjedna te dati osobne identifikacijske podatke o bolesniku.

Kontrola leta će o dolasku zrakoplova s bolesnikom obavijestiti graničnu policiju na graničnom  prijelazu, koja će obavijestiti graničnog  sanitarnog inspektora

  • Pri izlasku iz zrakoplova, bolesnika i njegovu ručnu prtljagu treba član osoblja koji je tijekom leta bio zadužen za bolesnika izvesti iz zrakoplova prije ili nakon svih ostalih putnika (ovisno o udaljenosti sjedala bolesnika od vrata), u svrhu smanjenja kontakta bolesnika s ostalim putnicima.
  • Bolesnog putnika  će predati graničnom sanitarnom inspektoru na graničnom prijelazu  koji  će ga, ako je prije manje od 14 dana napustio područje u kojem postoji rizik od zaražavanja SARS-CoV-2, smjestiti u prostoriju za izolaciju do dolaska Hitne medicinske službe.
  • Granični sanitarni inspektor na graničnom  prijelazu će o tome obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa u pripravnosti 24/7. Granični sanitarni inspektor po utvrđivanju sumnje na bolest koja je uzrokovana novim koronavirusom prema Tablici 1  obavijestit   će  o  tome teritorijalno  nadležnog  epidemiologa (izvan radnog vremena, u pripravnosti 24/7) i izdati rješenje o upućivanju na liječenje.
  • Epidemiolog  uz prethodnu  obavijest  i  u  konzultaciji  s graničnim sanitarnim inspektorom i  infektologom najbliže bolnice (u Zagrebu Klinika  za infektivne  bolesti  "Dr. Fran  Mihaljević") obavještava,  pozivom na broj 194,  o potrebi prijevoza  bolesnika vozilom  HMS u bolnicu. Medicinska prijavno-dojavna jedinica HMS po dobivenom zahtjevu od nadležnog epidemiologa za prijevoz bolesnika vozilom HMS, organizira prijevoz i o tome obavještava Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Nadležni epidemiolog o svemu obavještava epidemiologa HZJZ-a.
  • Granični sanitarni inspektor na graničnom prijelazu na temelju anketnih listića (Passenger locator cards) i aketiranja putnika izdat će rješenje za podvrgavanje zdravstvenom  nadzoru  i uputiti  ih na zdravstveni nadzor  teritorijalno  nadležnom  epidemiologu prema  mjestu boravka  osobe. Isto rješenje izdat će se i kabinskom osoblju koje se tijekom leta brinulo o oboljelom. Granični sanitarni inspektor o tome obavještava nadležnog epidemiologa (kopijom rješenja i telefonom). Mobiteli epidemiologa u pripravnosti (za obavijesti izvan radnog vremena) navedeni su u Prilogu.
  • Epidemiolog kojem su kontakti oboljelog putnika upućeni na zdravstveni nadzor će prikupiti dodatne podatke o vjerojatnosti zaražavanja, ovisno o načinu kontakta s oboljelim putnikom, te primijeniti odgovarajući zdravstveni nadzor. Tijekom zdravstvenog nadzora koji traje 14 dana od kontakta s oboljelom osobom, osoba pod nadzorom je u svakodnevnom telefonskom kontaktu s epidemiologom.
  • Po završetku  zdravstvenog nadzora, ako kontakti oboljelog putnika ostanu zdravi, epidemiolog  šalje izvješće o provedbi zdravstvenog  nadzora Državnom inspektoratu na email helpdesk-zarazne_bolesti@dirh.hr i  na email inspektora koji je izdao rješenje (e-mail je naveden u samom rješenju) i HZJZ-u. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor će postupiti u skladu sa sumnjom na COVID-19, a njegove kontakte staviti pod zdravstveni nadzor. Ako se osoba protivi zdravstvenom nadzoru, epidemiolog obavještava sanitarnog inspektora koji izdaje rješenje putem e-maila i telefonom.
  • Ako se prije isteka zdravstvenog nadzora dokaže da oboljeli putnik ne boluje od COVID-19, prekida se zdravstveni nadzor nad njegovim kontaktima.

 

Krizni stožer Ministarstva zdravstva

 

Tablica 1. Sumnja na infekciju COVID-19 postavlja se u slučaju kad su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • 1) Pacijent pokazuje znakove i simptome akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od slijedećeg: kašalj, povišena tjelesna temperatura, kratkoća daha) i nije moguće objasniti simptome drugom etiologijom i putovao je ili boravio u zemlji/području s lokalnom ili raširenom transmisijom* bolesti unazad 14 dana prije početka bolesti.

Ili

  • 2) Pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unazad 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu1 s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerojatan ili potvrđeni slučaj COVID-19.

Ili

  • 3) Pacijent s teškom akutnom respiratornom infekcijom– povišena tjelesna temperatura i barem jedan od znakova respiratorne bolesti (tj. kašalj, kratak dah) koja zahtijeva hospitalizaciju, a koja se ne može objasniti drugom etiologijom.

 

1   Bliski kontakt uključuje sljedeće:

  • Dijeljenje zajedničkog kućanstva s oboljelim od COVID-19
  • Izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COVID-19 (npr. rukovanje)
  • Nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)
  • Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta
  • Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra
  • Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ukoliko je došlo do propusta u korištenju OZO
  • Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane ili na udaljenosti manjoj od jedan metar; suputnici ili osobe  koje skrbe o bolesniku tijekom  putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontakima se mogu smatrati putnnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

* Zahvaćenim područjima kod kojih treba postaviti sumnju na koronavirusnu bolest smatraju se države za koje Svjetska zdravstvena organizacija navodi da imaju lokalnu ili raširenu transmisiju bolesti, a prema objavama u dnevnim izvještajima Coronavirus disease (COVID-2019) situation reports, koji se mogu naći na ovoj poveznici: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/situation-reports

Kriteriji služe kao preporuka/vodič za daljnju obradu i postupanje. Oboljele treba procjenjivati od slučaja do slučaja, jer klinička slika i epidemiološka anamneza mogu odstupati ili biti nejasni. 

Prilog. Popis telefonskih brojeva epidemiologa u pripravnosti

Popis telefonskih brojeva epidemiologa u pripravnosti

ZZJZ "Dr. Andrija Štampar", Zagreb

091 46 96 444

ZZJZ Krapinsko-zagorske županije

099 245 55 45

091 730 79 13

091 510 31 65

ZZJZ Sisačko moslavačke županije

098 29 35 78

098 293576

098 29 35 72

098 981 32 73

ZZJZ Karlovačke županije

098 247 630

ZZJZ Varaždinske županije

099 211 98 02

ZZJZ Koprivničko križevačke županije

098 59 22 15

ZZJZ Bjelovarsko bilogorske županije

098 49 20 24

ZZJZ Primorsko goranske županije

091 125 72 10

ZZJZ Ličko senjske županije

091 504 49 17

ZZJZ Virovitičko podravske županije

098 46 59 45

098 46 59 44

ZZJZ Požeško slavonske županije

098 98 29 204

ZZJZ Brodsko posavske županije

091 51 70 426

ZZJZ Zadarske županije

098 33 27 65

ZZJZ Osječko baranjske županije

031 225 717

ZZJZ Šibensko kninske županije

091 43 41 201

ZZJZ Vukovarsko srijemske županije

091 37 04 290

ZZJZ Splitsko dalmatinske županije

091 15 12 003

ZZJZ Istarske županije

098 441 821

ZZJZ Dubrovačko neretvanske županije

098 24 34 54

ZZJZ Međimurske županije

098 55 88 11

ZZJZ Zagrebačke županije

099 736 87 84

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

098 22 77 53

Odjela za preventivnu medicinsku zaštitu– ovlaštenih samo za pripadnike MORH-a i OS RH

099 26 54 679

099 35 98 813

099 35 98 812