Istražite najpoznatije gradske manifestacije s dugogodišnjom tradicijom koje čuvaju običaje i narodne nošnje. Kostelska uskrsna pištola Slika U Kostelu se Uskrs oduvijek slavio na pomalo neuobičajen i nekonvencionalan način, ako govorimo običaju pucanja iz pištole. Danas je taj običaj dio manifestacije Kostelska uskrsna pištola. Saznajte više ovdje: https://kostelska-pistola.hr/ Branje grojzdja Slika Grad Pregrada je vinorodni kraj s dugogodišnjom vinogradarskom i vinarskom tradicijom, stoga je središnja turistička i kulturna manifestacija Pregrade upravo Branje grojzdja. Održava se redovito od 1971. godine. Pretečom suvremene manifestacije smatra se turistički izlet iz Zagreba na berbu grožđa u Pregradu što ga je prvi put 1939. i ponovno 1940. godine organiziralo tadašnje Društvo za poljepšanje i unaprjeđenje Pregrade. Branje grojzdja održava se zadnjeg tjedna u rujnu, u vrijeme berbe grožđa u vinogradima na brežuljcima Pregrade. Danas je manifestacija iznimno posjećena, puna kulturnih, sportskih, eno gastro i glazbeno–zabavnih događanja. Saznajte više ovdje: https://branjegrojzdja.pregrada.hr/ Narodne nošnje Slika Nošnje ovog kraja poznate su po svojoj bjelini i čipki. Na pregradskoj nošnji nema nikakvih vezova u boji. Naime, ovdje ljudi nisu bili previše bogati pa su svoje nošnje šivali od domaćeg platna koje se dobivalo od konoplje te ih ukrašavali samo bijelom, ručno rađenom čipkom. Upravo zbog toga ženama je bilo izrazito važno da nošnja bude čista, uredna i lijepo „nafaldana“. Originalni primjerci koji su se očuvali su svečane narodne nošnje koje su se nosile na nedjeljnu misu i u drugim svečanim prilikama. Mala djeca, i dječaci i djevojčice, nosila su plahtaču (malu haljinicu) do škole. Po polasku u školu djeca dobivaju odjeću kao i odrasli, djevojčice bluzu i nabranu suknju s faldama i pregačom, a dječaci hlače i rubače. Ženska narodna nošnja sastoji se od janjke (kiklja s oplečkom), fertuha i rukavaca (bluze). Rukavce čine rukavi i prednjica, a leđa su jako kratka, budući da leđni dio ide pod oplečak (gornji dio janjke). Takav kroj koristio se zbog štednje materijala. Ispod kiklje išla je podsuknja ili unterkiklja, na nošnju se stavljao crni platneni ručno rađeni remen, a oko vrata se nosila ogrlica od crvenih staklenih perli od jednog ili dva reda. Djevojke su kosu imale spletenu u dvije pletenice vezane crvenim trakicama. Mlađe žene su nosile rubec koji se vezao otraga i vrh marame je padao slobodno, a starije žene su privezale maramu tako da su prihvatile i vrh marame kako bi bila podvezana i kosa. Na nogama su imale ili čizme ili polucipele na vezanje. Muška narodna nošnja sastoji se od hlača, rubače i lajbeca (prsluka). Hlače su nošene na preklapanje (ne na lastiku, nego na vezanje), a rubača je bila dužeg kroja, rezana ispod struka i nabrana na nekoliko faldi. Na nogama su imali visoke čizme – škornje ili klasične cipele na vezanje. Na glavi se nosio škrljak (šešir). fertuh – pregača janjka – suknja s oplečkom kiklja – suknja klaruš – ogrlica od crvenih staklenih perli lajbec – prsluk nafaldano – posebnom tehnikom nabrana tkanina oplečak – gornji dio janjke (suknje) koji prekriva leđa, ispod nje ide bluza plahtača – haljinica za djecu koju su nosili do početka polaska u školu rubača – košulja rubec – marama rukavci – bluza koja se nosila ispod janjke škornje – čizme škrljak – šešir unterkiklja – podsuknja