Ime i položaj

Ime Pregrada prvi puta spominje se 9. kolovoza 1334. godine u statutima Zagrebačkog Kaptola. Statute je sastavio gorički arhiđakon Ivan, a isti dan ih proglasio biskup Ladislav Kobol. Župa je sigurno mnogo starija, jer je u popisu proglašena kao prva u arhiđakonatu Zagorje, a dodijeljena je velikom prepoštu. Kako je Pregrada dobila svoje ime, može se samo nagađati. Postoji nekoliko hipoteza o stvaranju imena. Prvu je dao Gjuro Szabo, hrvatski povjesničar, koji tumači da je korito rijeke Kosteljine, koja prolazi kroz to mjesto, bila pregrađena nekakvom pregradom te je otuda mjesto dobilo naziv. Druga verzija potječe od Maristele Sabljić i kaže da je vlasnik Kostela (jedno od pregradskih sela) Juraj Branderbuški smjestio svoje obrambene čete "pred gradom", na padinama Kunagore te je tako nastalo ime Pregrada. Obje verzije imaju svoju podlogu, ali sigurnih dokaza nema.

Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustave županije i Države

Osnovni podaci o stanju u prostoru

Grad Pregrada je jedinica lokalne samouprave unutar Krapinsko-zagorske županije, zauzima površinu od 67,2551 km2, sastavljena je od 26 naselja s ukupno 6594 stanovnika, a gustoća stanovanja iznosi 98 stanovnika/km2.

Tablica: Stanovništvo, površina i gustoća naseljenosti

 

Broj stanovnika JLS

% od ukupno stanovnika KZŽ

Površina JLS

km2

Udio u površini KZŽ

%

Gustoća stan/ km2

Broj stanovnika u sjedištu JLS

2001.

2011.

2001.

2011.

2001.

2011.

2001.

2011.

KZŽ

142432

133064

 

 

1232,33

 

116

108

 

 

GRAD PREGRADA

7165

6594

5,0

4,95

67,255

5,4

107

98

1654

1828

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru KZŽ, 2007.-2010.

Udio površine Grada Pregrade u površini Krapinsko-zagorske županije iznosi 5,4 %, a udio stanovnika Grada u ukupnom broju stanovnika Županije iznosi 4,95 %. Broj naselja Grada u ukupnom broju naselja Županije iznosi 6,19 %.

Prostorno razvojne i resursne značajke

Grad Pregrada nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije i graniči sa sljedećim općinama: Hum na Sutli, Desinić, Tuhelj, Krapinske Toplice, Petrovsko i Đurmanec. Na sjeverozapadnom dijelu područja Grada dominiraju Kuna Gora i Desinička Gora, a južni dio područja Grada ispresijecan je dolinama potoka koji pripadaju slivu rijeke Krapine: Horvatska, Žbiljski potok, Sopotnica, Erpenjšćica, Kosteljina, Svedružica. Sjedište Grada nalazi se u naselju Pregrada koje je jedino urbanizirano naselje, a sva ostala naselja su ruralnog karaktera. Naselje Pregrada prostorno je smješteno u središnjem dijelu Grada Pregrade. Ostala naselja su smještena dijelom uz glavne prometne pravce, a dijelom su raštrkana po brežuljkastom prostoru. Naselja na brijegovima pokazuju depopulaciju i više staračkog stanovništva, a oblik naselja zadržan je kao tradicijski grupirani skup građevina.

Područjem Grada ne prolaze magistralni cestovni pravci kao ni željeznička pruga. Najveći dio zemljišta pripada poljoprivrednim katastarskim kulturama te je važna resursna osnova mogućeg daljnjeg razvoja u smislu intenziviranja poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. Pogodnost obrade poljoprivrednog zemljišta očituje se u reljefno povoljnom položaju poljoprivrednog zemljišta u dolinama potoka te blagim padinama.

U klimatskom pogledu, dolina Sutle je najhladniji predio u zapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, a razlika u temperaturama između dolina i sljemena brežuljaka doseže i do 15 °C. Prosječna godišnja temperatura je 11.5 °C. Najtopliji mjesec u godini je srpanj, a prosječna mjesečna temperatura tog mjeseca je 22.1 °C. Najhladniji mjesec u godini je prosinac s prosječnom temperaturom tog mjeseca od 1.7 °C. Suma godišnjih padalina iznosi 1220 mm, a prosječna godišnja količina padalina iznosi 852 mm. Mjesec s najvećom količinom padalina za 1994. god. je lipanj (166.9 mm), a s najmanjom je veljača (27.1 mm). Prosječan broj dana u godini sa snjegom je 26 dana, a maksimalna visina snježnog pokrivača je 27 cm. Tuče su uglavnom ljeti, pogotovo kad su visoke temperature.