Ime i položaj

Najzapadniji dio Hrvatskog zagorja zapravo je gusto naseljeno pregradsko područje. U tom slikovitom brežuljkastom kraju, na razmjerno maloj površini ima osamdesetak mjesta, što zaselaka, što sela, a najveće je i među njima najznatnije naselje Pregrada. Ostala naselja su: Benkovo, Bregi Kostelski, Bušin, Cigrovec, Donja Plemenšćina, Gabrovec, Gorjakovo, Gornja Plemenšćina, Klenice, Kostel, Kostelsko, Mala Gora, Marinec, Martiša Ves, Pavlovec Pregradski, Sopot, Stipernica, Svetojurski Vrhi, Valentinovo, Velika Gora, Vinagora, Vrhi Vinagorski, Višnjevec, Vojsak i Vrhi Pregradski. Ime Pregrada se prvi puta spominje 9. kolovoza 1334. godine u statutima Zagrebačkog Kaptola. Statute je sastavio gorički arhiđakon Ivan, a isti dan ih proglasio biskup Ladislav Kobol. Župa je sigurno mnogo starija, jer je u popisu proglašena kao prva u arhiđakonatu Zagorje, a dodijeljena je velikom prepoštu. Kako je Pregrada dobila svoje ime, može se samo nagađati. Postoji nekoliko hipoteza o stvaranju imena. Prvu je dao Gjuro Szabo, hrvatski povjesničar, koji tumači da je korito rijeke Kosteljine, koja prolazi kroz to mjesto, bila pregrađena nekakvom pregradom te je otuda mjesto dobilo naziv. Druga verzija potječe od Maristele Sabljić i kaže da je vlasnik Kostela (jedno od pregradskih sela) Juraj Branderbuški smjestio svoje obrambene čete "pred gradom", na padinama Kunagore te je tako nastalo ime Pregrada. Obje verzije imaju svoju podlogu, ali sigurnih dokaza nema.

Pregrada je smještena na najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja, između rijeke Sutle i padina Maceljske gore. Unutrašnji prostor općine karakteriziraju gorski masivi Kunagore (520 m), Desinićke gore (505 m) i Kostel-gore. Centralni i južni dio općine tvore brežuljkasti i niskobrdoviti tereni s dolinama uz potoke Kosteljinu i Horvatsku koji pripadaju slivu Krapine. Općina graniči sa općinama Desinić, Hum na Sutli, Krapina i Krapinske Toplice. Ona se prostire na površini od 67,26 km2 na kojoj prema popisu stanovništva iz 2011. živi 6594 stanovnika (98 st./km2). Samo naselje Pregrada ima 1828 stanovnika koji žive na 10.9 km2. Iako je broj stanovnika u padu, područje općine Pregrada sa 168 st./km2 još uvijek spada u područje s najgušćom naseljenošću u Republici Hrvatskoj. Promatrajući kretanje broja stanovnika posebno u Pregradi, a posebno u ostalim manjim naseljima dolazimo do zanimljivog zaključka: broj stanovnika u gradu raste, dok istovremeno intenzivno pada u manjim naseljima zbog iseljavanja u samu Pregradu ili pak u druge gradove i države. Istu situaciju bi nam pokazala promjena broja domaćinstava.

Položaj općine u Hrvatskom zagorju, konfiguracija terena te stanje i značaj razvijenosti prometnog sustava, uvjetovali su da je općina u tom pogledu prilično izolirana. Naime, područje su do 1994. godine zaobilazili svi magistralni pravci, dok željeznička pruga Zabok - Celje samo dodiruje općinu u Humu na Sutli. 1994. godine otvoren je magistralni pravac Pregrada - Krapinske Toplice što znači i bolju povezanost sa Zagrebom. Pravac sjever - jug povezuje cesta Krapinske Toplice - Pregrada - Hum na Sutli - Rogatec, a pravac istok - zapad cesta Krapina - Pregrada - Desinić - Miljana. Opće stanje unutarnje cestovne mreže (lokalne i regionalne) je sada također zadovoljavajuće, ali te ceste ne povezuju Pregradu sa većim gradovima, regijama te sa susjednim državama, već povezuju manja naselja u okolici Pregrade sa samom Pregradom.

U klimatskom pogledu, dolina Sutle je najhladniji predio u zapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, a razlika u temperaturama između dolina i sljemena brežuljaka doseže i do 15 °C. Prosječna godišnja temperatura je 11.5 °C. Najtopliji mjesec u godini je srpanj, a prosječna mjesečna temperatura tog mjeseca je 22.1 °C. Najhladniji mjesec u godini je prosinac s prosječnom temperaturom tog mjeseca od 1.7 °C. Suma godišnjih padalina iznosi 1220 mm, a prosječna godišnja količina padalina iznosi 852 mm. Mjesec s najvećom količinom padalina za 1994. god. je lipanj (166.9 mm), a s najmanjom je veljača (27.1 mm). Prosječan broj dana u godini sa snjegom je 26 dana, a maksimalna visina snježnog pokrivača je 27 cm. Tuče su uglavnom ljeti, pogotovo kad su visoke temperature.