Zagorska katedrala

Pod ovim je nazivom ova veličanstvena crkva poznata i izvan Hrvatskog zagorja. Golema gromada šumovite Kunagore iza njezinih leđa ne čini je promatraču preglomaznom, kako bi to bilo da se nalazi u ravnici, ili na vrhu kakva brijega. Do njezine gradnje dolazi na samom početku XIX. st., na početku novog doba koje je najavila francuska revolucija 1789.g. Prijašnja župna crkva je bila u vrlo ruševnom stanju te je župa morala izgraditi novu crkvu, dakako, sa vrlo mnogo poteškoća.

Kad je nakon smrti Stjepana Augustinčića 1792.g. došao mladi župnik Josip Karlo Tuškan, stara crkva je već bila toliko ruševna da je kroz pukotine na zidovima probijalo sunčevo svjetlo. Uvidjevši da nema smisla popravljati tu crkvu župnik Tuškan piše 16. studenoga 1794.Varaždinskoj županiji da bi trebalo graditi novu župnu crkvu. Pri tome Julije Keglević niječe svaku svoju obvezu prema crkvi, budući da biskup ne poštuje patronska prava prilikom imenovanja župnika. Tuškan se i dalje borio. 23. kolovoza 1799. Biskup Vrhovac moli županiju da izašalje zamjenika podžupana Adama Dominića u Pregradu, da zajedno s proarhiđakonom Franjom Rafajem izvidi koji bi teren bio najprikladniji, te da privoli eventualne vlasnike na preseljenje. Uporni Julije Keglević uspijeva prekinuti sve poslove oko izgradnje nove crkve, te od županije dolazi odredba da se mora popraviti stara crkva, jer bi izgradnja nove crkve zahtijevala dosta veliku glavnicu.To natezanje između Julija Keglevića i župnika Tuškana, da li graditi novu ili popravljati staru crkvu, potrajalo je dvije godine. Biskup Vrhovac i Duhovni stol snažno su podupirali župnika, dok je županija, uglavnom, ostajala neutralna.

Konačno, 6. travnja 1803.g. župnik Tuškan je mogao zamoliti biskupa Vrhovca da na Bijelu nedjelju izašalje proarhiđakona blagosloviti temeljni kamen. Ovom svečanošću 18. travnja 1803. započela je gradnja nove župne crkve, koja će potrajati idućih petnaest godina. 1818.g. crkva je bila dovršena. Vjerojatno ni tada nije unutrašnjost crkve bila gotova, jer ju je po ovlasti Duhovnog stola župnik Tuškan blagoslovio tek 1820.g., opet na Bijelu nedjelju.

Crkva je duga 38 metara, a široka 19 metara. Sagrađena u neoklasicističkom stilu s naglašenom težnjom prema centralnoj građevini dosljedno izvedenom simetrijom. Pročeljem crkve dominiraju dva 45 metara visoka zvonika, trokutasti zabat s freskom Uznesenja Majke Božje, izgrađenom prilikom obnove crkve 1874.-1876. Graditelj je crkvi uspio dati sklad iznutra i izvana te je to izvanredno prikladan prostor za odvijanje bogoslužja.

Tijekom vremena crkva je nekoliko puta popravljana. Zbog trošnosti načinjen je veliki zahvat na njoj 1873. - 1876.g. Trebalo je urediti okoliš, popraviti vrata, prozore, krov, prekriti tornjeve limom, ožbukati zidove, preurediti zabat na pročelju i oslikati crkvu.

U crkvi se nalaze:

Glavni oltar- kako je izgledao prvotni glavni oltar, nije nam ostalo zapisano. Sadašnji glavni oltar dao je izgraditi župnik Križanić 1884. godine. Godine 1846. pregradska je crkva kupila od Kaptola sliku Uznesenja Blažene Djevice Marije za 600 forinti.

Oltar Pregradske Gospe - Prema domaćoj tradiciji ovo je prastara slika Pregradske Gospe od Kunagore, kojoj su hodočastile rodilje.

Oltar sv. Josipa - Još u staroj župnoj crkvi nalazio se oltar sv. Josipa te je njegov kult nastavljen i kasnije. Slika nepoznatog majstora prikazuje sv. Josipa u naravnoj veličini čovjeka.

Oltar sv. Tri Kralja - Postavljen je u lijevu apsidu. Djelo je to bečkog majstora Johana Beyera. Tema slike je Bogojavljenje. Slika je 1938. obnovljena i dobro sačuvana.

Oltar Svih Svetih - Nalazi se u apsidi nasuprot oltaru sv. Tri Kralja, te ga 1847.g. izradio isti majstor, Johann Beyer.

Orgulje- današnje velike Fochtove orgulje kupila je župa od Zagrebačke katedrale 1854.g.  za 600 forinti. Izgradio ih je 1834.g.  Franjo Focht po narudžbi biskupa Aleksandra Alagovića, za prvostolnu crkvu u Zagrebu. Pokazalo se da su neprikladne za tako veliku crkvu, pa su 1854.g. prodane novosagrađenoj crkvi Marijinog uznesenja u Pregradi.Godine 1881. orgulje su bile vrlo trošne, pa se župnik Mađerek odlučio na popravak. 1989.g. za vrijeme župnikovanja Branimira Ivanjka, orgulje su temeljito preuređene u Austriji, a novost im je da su elektrificirane pa sada zrak u mjeh tjera motor.

Za više informacija posjetite http://www.zupa.pregrada.hr/povijest.php

Brzi pristup