Crkva je smještena na najvišem brijegu u okolici (kota 404) i može joj se prići s dvije strane. Vinagorsku crkvu neki smatraju najneobičnijim i najzahtjevnijim baroknim graditeljskim pothvatom u Hrvatskom zagorju. To je područje inače pripadalo ratkajskom velikotaborskom vlastelinstvu, a bilo je vinorodno od davnina. Otud mu i ime Vinagora. Već u 16. stoljeću na vrhu vinagorskoga brijega stajao je Marijin kip kojega su nazivali Majka Božja Vinagorska. Težaci su u predahu između poslova dolazili pred njega pomoliti se i počinuti. Na molitvu i štovanje Majci Božjoj Vinagorskoj počeli su dolaziti i ljudi iz udaljenijih krajeva i iz viših staleža. Uskoro se pronio glas o njenoj čudotvornosti. Ratkaji su sagradili kapelu i kip Majke Božje stavili u nju. Glas o čudotvornom kipu i novom marijanskom prošteništu proširio se daleko izvan Zagorja, po Štajerskoj, Prekomurju i u Zagrebu, a crkva je dobila ime Crkva Marije od pohoda. Zbog malog prostora uvrh brijega oko crkve se tijesno priljubio cinktor s unutarnjim arkadama i s kapelama sv. Roka i sv. Florijana.  Kapele su u obliku cilindričnih kula,  tako da čitav sklop djeluje kao utvrđenje. Tako je ona dobila oblik križa i svoj današnji izgled i veličinu.  

Župa Pohoda Blažene Djevice Marije
www.zupa-vinagora.hr
zupa.vinagora@zg-nadbiskupija.hr